Novi evropski stadioni, između zabluda o grandioznosti i kontroverzi

Novi evropski stadioni, između zabluda o grandioznosti i kontroverzi

Pre nekoliko nedelja, Fulam je obelodanio planove za obnovu njihovog štanda pored reke. Slike su obilazile društvene mreže, sa zapanjujućim projekcijama onoga što će postati Krejven Kotidž. Najsrećniji navijači, i najbogatiji, moći će da uživaju u bazenu i velikoj terasi tokom utakmica Kotadžera. Restoran sa Mišelinovom zvezdicom i luksuzni privatni saloni biće deo gostoprimstva kluba od sledeće sezone. Sa panoramskim pogledom na reku Temzu i panoramu Londona, uprava Fulama želi da ponudi novo iskustvo svojim navijačima i finansijski iskoristi nove prihode. Međutim, Kotadžeri su daleko od jedinih koji žele da ponude ovakav nastup na svom stadionu.

Stadioni, novi prioritet najboljih evropskih igrača!

U Engleskoj, a još uvek u Londonu, stadion Emirata je u prvom planu na ovom terenu. Stadion, koji je tako želeo Arsene Venger 2000-ih, nastao je otvaranjem vrhunskog salona Dijamantskog kluba. Još severnije, u Velikom Londonu, stadion Totenhem Hotspur, svečano otvoren 2019. godine, takođe se opredelio za luksuzne usluge. Pored VIP salona, stadion poseduje i galeriju savremene umetnosti. Englezi nisu izuzetak, nova izgradnja stadiona se sada u velikoj meri kladi na izuzetne usluge u Evropi.

U Madridu, Santjago Bernabeu je preobražaj sa ovim duhom. Stadion Real Madrida, izgrađen krajem Drugog svetskog rata, poslednjih godina kompletno je renoviran i postao je nova, veoma moderna postavka. Pored krova i travnjaka koji se povlači, u njemu se takođe priča o novom luksuznom prostoru grada. U narednim mesecima, madridski klub će svečano otvoriti svoj Sky Bar, VIP super box koji će posetiocima ponuditi jedinstveno iskustvo kombinovanja fudbalske, udobne i haute kuhinje. Prostor će posle igara biti pretvoren u sobu za ručavanje, piće i igranje. Te usluge postaju rasprostranjenije na novim fudbalskim stadionima kako bi se stvorili novi prihodi.

Povećanje ponude za gostoprimstvo za diversifikaciju prihoda

U modernom fudbalu, postalo je najvaћnije posedovati svoj stadion. Sa trenutnim troškovima, vezanim za troškove transfera i plate, fudbalski stadion postaje finansijski instrument. Prema Jérémy Moulardu, istraživaču sportske infrastrukture na Institutu sportskih nauka na Univerzitetu u Lozani, » Da bi dobro nastupio na sportskom nivou, klub mora finansijski da nastupi. Od 2006. godine u Evropi (izgradnja nemačkih stadiona za Svetsko prvenstvo) i od devedesetih godina prošlog veka u Sjedinjenim Državama, stadion je postao ekonomsko sredstvo za diversifikaciju klubova. To omogućava povećanje vrednosti resursa karata, gostoprimstva itd. To je razlog zašto se grade ili renoviraju novi stadioni ».

« Shvatamo da su novčani tokovi (novčani tokovi koji mere razliku između uplata i isplata), koje generiše gostoprimstvo, najvažniji novčani tokovi na stadionu sa relativno značajnim maržama. Danas, u cilju generisanja više novca, postoji čitavo tržište za povećanje broja mesta za usluge i gostoprimstvo. Ranije su jednostavno bili na nivou za preduzeća. Sada postoji možda 10, 15, 20 različitih ponuda za gostoprimstvo. Sada imamo sve više gostoprimstva na luksuznom i ultra luksuznom nivou ». Da li se evropski stadioni transformišu ovim povećanjem ugostiteljskih usluga, do te mere da se vidi pojava nove generacije stadiona?

Ka novoj generaciji fudbalskih stadiona?

Prema Magne-ovoj klasifikaciji iz 2011, u njegovoj knjizi Evolucija stadiona, ka šestoj generaciji, Evropski fudbalski stadioni su ušli u novu eru, komercijalnih stadiona. Svaka generacija ima svoje kriterijume klasifikacije: četvrta generacija bila je televizijski stadioni, obeleženi tehnološkim napretkom u materijalima; Peta generacija je bila obezbeđivanje ograđenih objekata, posle tragedija Hejsela, Hilsboroa i Furijanija 80-ih i 90-ih godina. Ova peta generacija 80-ih i 90-ih dala je Stade de France. Od 2006. godine podignuti su komercijalni stadioni, što karakteriše šestu generaciju stadiona. Uvođenjem krajaU slučaju ultraluksuzne novogradnje u toku je nova era fudbalskih stadiona.

Jérémy Moulard potvrđuje ovaj trend navodeći: » Možemo da zamislimo da smo ušli u novu generaciju stadiona, na nivou 6+ ili generaciji 2.0. Guramo ekonomiju sa stadiona u krajnost. Počinjemo sa pristupačnim ulaznicama po ceni od 10€, pa sve do ultra luksuznih usluga. Ranije je bilo ili šire javnosti ili preduzeća. Danas vidimo veliki broj gostoprimstva ». Ova ekstremna komodifikacija stadiona uznemirava navijače popularnog fudbala.

Kritika naroda lože

Suočeni sa ovim povećanjem ponuda za gostoprimstvo i VIP sedištima, najžešće pristalice kritikuju ovu smenu na stadionima. Pjer Rondeau, sportski ekonomista, i Ričard Bouigue, zamenik gradonačelnika 12-og arrondissementa Pariza, zainteresovali su se za ovu temu pre nekoliko godina u svojoj knjizi Da li će fudbal eksplodirati?. Njih dvojica govore o nastojanju nove kategorije gledalaca, » Loža ljudi odnosno uticajni ljudi koji zauzimaju VIP lože ili posebna mesta na stadionima. Ovaj fenomen se razvija u sportu, ali posebno u evropskom fudbalu. Te osobe mogu da uključuju poslovne rukovodioce, političare, poznate ličnosti i druge uticajne pojedince koji imaju privilegovan pristup utakmicama.

Obično ti ljudi doprinose vidu gentrifikacije fudbala, postepeno istiskujući radničku klasu sa stadiona. Sportska arena, koja je sve luksuznija, više nije jednostavno svedena na svoju primarnu ulogu u ponudi predstave. Stadion više nije samo mesto zabave, već je postao mesto pregovora. Kompanije mogu da pozovu svoje zaposlene, kao i svoje najvernije kupce i buduće zaposlene. Kako su izvestili zaposleni u kutijama Parc des Princes, nije retkost da ovi ugostiteljski prostori budu poprište finansijskih razgovora. Baš kao i u rimsko vreme u amfiteatrima ili u Parizu iz devetnaestog veka unutar svojih bioskopa i opera, stadion je takođe postao mesto izvođenja za elitu. Mesto koje treba videti i videti, u podešavanjima koja su sada sve luksuznija.

Avatar photo
O autoru
Nikola Čavić
Nikola Čavić je priznati novinar i trenutni urednik sajta Super Sport. Rođen i odrastao u Srbiji, Nikola je svoju strast prema sportu pretvorio u uspešnu karijeru, sa višegodišnjim iskustvom u izveštavanju o nacionalnim i međunarodnim sportskim događajima. Poseduje izuzetno znanje o različitim sportovima, posebno o fudbalu, košarci i tenisu, što mu omogućava da pruži dubinske analize i originalne sportske priče. Kroz svoju ulogu na čelu redakcije Super Sport, Nikola nastoji da održi visok standard profesionalnosti i tačnosti u sportskom novinarstvu.