Rodžer Federer je krenuo u Međunarodnu tenisku kuću slavnih: 26 statistika za njegovo uvođenje 2026. godine

Rodžer Federer je krenuo u Međunarodnu tenisku kuću slavnih: 26 statistika za njegovo uvođenje 2026. godine

Među njima: 237 uzastopnih nedelja na broju 1, najduži niz na prvom mestu u istoriji ATP rang liste.

Rodžer Federer, jedan od najuspešnijih i najomiljenijih igrača u istoriji tenisa, dobiće najveću čast ovog sporta sledeće godine – uvrštenje u Međunarodnu tenisku kuću slavnih.

Široko očekivana vest objavljena je u sredu iz Nevporta, Rhode Island.

Da biste proslavili najavu i osvežili pamćenje, evo 26 najneverovatnijih stvari koje je švajcarska superzvezda postigla u svojoj karijeri:

1 je za broj 1, gde je Federer proveo 237 uzastopnih nedelja od 2004. do 2008. godine, što je najduži niz na broju 1 na ATP Zlato Istorija VTA rang liste. On će provesti ukupno 310 nedelja karijere na prvom mestu.

2 je za osvajanje dva različita majora pet godina zaredom svaki. On je jedini igrač u istoriji tenisa – muški ili ženski – koji je postigao taj podvig, osvojivši pet uzastopnih Vimbldona od 2003. do 2007. i pet uzastopnih US Opena od 2004. do 2008. godine.

3 je za osvajanje tri različita majora pet (ili više) puta svaki. On je jedini čovek u istoriji tenisa koji je postigao To podvig sa šest Australian Opena, osam Vimbldona i pet US Opena na njegovo ime (osvojio je i jednu titulu Rolan Garosa u 2009).

4 je za četiri godine zaredom gde je bio u finalu Rolan Garosa, Vimbldon I Otvoreno prvenstvo Amerike. Stigao je do finala Sve od tih velikih turnira 2006, 2007, 2008 i 2009 — takođe je stigao do finala Otvorenog prvenstva Australije u tri od tih godina.

Federer je bio gotovo nedodirljiv na Vimbldonu tokom svoje karijere.

Federer je bio gotovo nedodirljiv na Vimbldonu tokom svoje karijere.

5 je za njegovih pet godina na kraju godine broj 1 završava u 2004, 2005, 2006, 2007 i 2009. To je izjednačeno sa trećim najviše u istoriji ATP rang liste zajedno sa Džimijem Konorsom i Rafaelom Nadalom, iza samo Novaka Đokovića (osam puta) i Pita Samprasa (šest puta).

6 je za njegovih šest ATP Finals titula u 2003, 2004, 2006, 2007, 2010 i 2011. To je drugi najveći broj titula u istoriji turnira, koji datira iz 1970, iza samo Đokovića je sedam.

7 je za odlazak 7-0 u prvih sedam velikih finala. To je najbolji neporaženi start u glavnim finalima za čoveka u otvorenoj eri.

8 je za njegovih osam titula na Vimbldonu 2003, 2004, 2005, 2006, 2007, 2009, 2012 i 2017, što je rekord svih vremena za muškarce na najpoznatijem teniskom turniru na svetu.

9 je za rangiranje broj 1 u devet različitih godina. On je dodirnuo vrh u 2004, 2005, 2006, 2007, 2008, 2009, 2010, 2012 i 2018.

10 je za dostizanje finala na 10 uzastopnih majora, od Vimbldona 2005. do Otvorenog prvenstva 2007. godine, najduži niz velikih finala za čoveka u istoriji tenisa. I nakon što je pao od Đokovića u polufinalu sledećeg na Otvorenom prvenstvu Australije 2008, stigao je do finala na narednih osam velikih turnira zaredom – drugi najduži niz velikih finala za čoveka u istoriji tenisa.

Rolan Garos je bio karika koja je nedostajala na Grend slemu u karijeri – sve do 2009. godine, kada je Švajcarac konačno osvojio finale u Parizu.

Rolan Garos je bio karika koja je nedostajala na Grend slemu u karijeri – sve do 2009. godine, kada je Švajcarac konačno osvojio finale u Parizu.

11 je za 11,478 asova u karijeri, što je treći najveći zabeležen od kada je ATP počeo da prati statistiku servisa 1991. godine. Iza njega su samo Džon Izner (14,470) i Ivo Karlović (13,728).

12 je za osvajanje 12 ATP titula u 2006, i dalje najveći broj u jednoj sezoni od Tomasa Mustera 1995. godine (Muster je takođe osvojio 12 te godine). Federer je izvlačenje u 2006 uključivao tri velika (Otvoreno prvenstvo Australije, Vimbldon, Otvoreno prvenstvo) i ATP Finals titulu.

13 je za osvajanje nagrade Stefan Edberg Sportsmanship rekord 13 puta, od 2004. do 2009. i od 2011. do 2017. godine (Nadal ga je osvojio 2010). Oni su među njegovim rekordnim 40 ukupnih ATP nagrada.

14 je za provođenje više od 14 uzastopnih godina u Top 10, od oktobra 2002. do novembra 2016. godine. Njegov niz od 734 nedelje je treći najduži u istoriji ATP rang liste nakon Nadalovih 912 nedelja od 2005. do 2023. i Konorsovih 789 nedelja od 1973. do 1988. godine.

15 je za osvajanje najmanje jedne ATP titule za 15 godina zaredom, od 2001. do 2015. godine. Nije osvojio nijedan u sezoni 2016. povredom kolena, a zatim je osvojio najmanje četiri godišnje od 2017. do 2019. godine.

16 je za pobedu 50 ili više mečeva u 16 različitih godišnjih doba, najviše za čoveka u otvorenoj eri. Postigao je taj podvig svake godine od 2002. do 2012. godine, zatim 2014., 2015., 2017., 2018. i 2019. godine.

Federer je okončao četiri i po godine grend slem titule sa svojim 2017 Australian Open trijumfom, nad rivalom Rafaelom Nadalom.

Federer je okončao četiri i po godine grend slem titule sa svojim 2017 Australian Open trijumfom, nad rivalom Rafaelom Nadalom.

17 je za dostizanje finala 17 uzastopnih turnira između 2005. i 2006. godine. Nakon što je pao od Nadala u polufinalu Rolan Garosa 2005. godine, stigao je do finala na svih šest turnira koje je igrao do kraja godine (osvojio pet), a zatim na prvih 11 turnira koje je igrao sledeće godine (osvojio sedam). Endi Marej je prekinuo niz u drugom kolu Sinsinatija 2006. godine.

18 je za njegov 18 kraj godine Top 10 završava, što ga stavlja u trostrukom izjednačenju sa Nadalom i Đokovićem za najviše u istoriji ATP rang liste. Švajcarac je svake godine od 2002. do 2020. godine završio u eliti, osim povrede kolena poremećene sezone 2016.

19 je za osvajanje ATP titula u 19 različitih zemalja u svojoj karijeri. Osvojio je 103 ATP titule. Raščlamba zemlje: Sjedinjene Države (23), Nemačka (16), Švajcarska (11), Velika Britanija (10), Australija (8), UAE (8), Kina (4), Francuska (3), Holandija (3), Katar (3), Španija (3), Austrija (2), Kanada (2), Tajland (2), Italija (1), Japan (1), Portugal (1), Švedska (1) i Turska (1).

20 je za njegove 20 grend slem titula u karijeri. On je bio prvi čovek u istoriji tenisa koji je pogodio taj broj, a od tada su ga nadmašili Nadal i Đoković, koji sada imaju 22 i 24, respektivno.

21 je za njegove godine kada je osvojio prvu od svojih 20 grend slem titula. Osvojio je svoju prvu veliku titulu na Vimbldonu 2003. godine.

22 je za njegove godine kada je prvi put pogodio broj 1. To je došlo 2. februara 2004. godine, nakon njegove druge velike titule na Otvorenom prvenstvu Australije.

23 je za dostizanje 23 uzastopna velika polufinala, od Vimbldona 2004. do Otvorenog prvenstva Australije 2010. godine, najduži veliki polufinalni niz za čoveka u istoriji tenisa. On takođe ima najduži veliki četvrtfinalni niz za čoveka u istoriji tenisa, dostigavši 36 od Te zaredom od Vimbldona 2004. do Rolan Garosa 2013. godine.

24 je za pobedu 24 finala zaredom od oktobra 2003. do novembra 2005. godine, najduži pobednički niz u finalu za čoveka u Open eri, i daleko – Bjorn Borg je sledeći sa 15.

25 je za igranje 25 godina na turneji bez ijedne penzije. On je igrao 1,526 singl mečeva (1,251-275) i 224 dubl mečeva (131-93) u svojoj karijeri, kompletirajući ih sve.

I na kraju, 26 je za 26 u karijeri indoor naslova, što je najviše za čoveka u ovom veku. Đoković i Marej su sledeći sa 20 i 15.

Avatar photo
O autoru
Nikola Čavić
Nikola Čavić je priznati novinar i trenutni urednik sajta Super Sport. Rođen i odrastao u Srbiji, Nikola je svoju strast prema sportu pretvorio u uspešnu karijeru, sa višegodišnjim iskustvom u izveštavanju o nacionalnim i međunarodnim sportskim događajima. Poseduje izuzetno znanje o različitim sportovima, posebno o fudbalu, košarci i tenisu, što mu omogućava da pruži dubinske analize i originalne sportske priče. Kroz svoju ulogu na čelu redakcije Super Sport, Nikola nastoji da održi visok standard profesionalnosti i tačnosti u sportskom novinarstvu.