Istorija džudoa na Olimpijadi

Istorija džudoa na Olimpijadi

Možda znate da je džudo izmislio Jigoro Kano u Japanu 1882. godine, ali možda ste prvi put postali svesni discipline gledajući džudoku na Letnjim olimpijskim igrama. Kroz visokoprofilne, globalne događaje poput ovih mnogi sportovi prelaze iz „niše“ u široko praktikovanu i voljenu.

Postoji, naravno, mnogo drugih džudo događaja, takmičenja, i turniri koji se održavaju širom sveta. Izveštavamo o što je više moguće, a fanovi mogu da budu u toku putem online medija, pa čak i da podrže svoje favorite nakon čitanja Najbolji Kladionica Klađenje Komentari.

Sa džudo smatra „osnovnim“ sportom, već znamo da će se pojaviti na Letnjim olimpijskim igrama 2028. u Los Anđelesu. Ovaj članak će pogledati kako je džudo postao takva karakteristika igara, kao i kako su se takmičenja menjala tokom godina.

Prikladno, prvi put džudo se pojavio na Olimpijskim igrama kada je Tokio bio domaćin događaja 1964. godine. U znak stvari koje dolaze, Sovjetski Savez je ukinuo zabranu sporta neposredno pre igara, a 72 džudista iz 27 nacija takmičilo se u četiri klase – svi muškarci. Domaća nacija je sakupila tri od tri zlata, a Holandija je preuzela čast u otvorenoj klasi.

Kao opcioni sport u 1964, bilo je na domaćinu nacije Meksiko, da odluči da li će se ponovo pojaviti četiri godine kasnije. Iako je bilo značajnog lobiranja u ime Međunarodne džudo federacije (IJF), džudo nije izabran 1968. godine, ali se vratio 1972. godine i od tada je bio sastavni deo svih Igara.

Minhen igre u 1972 povećao broj težinskih kategorija takmičio, sa šest zlata u ponudi. I dalje je bilo samo za muškarce, ali bilo je više sportista nego osam godina ranije, koji su dolazili iz još više zemalja. Japan je, još jednom, uzeo većinu počasti, ali Vim Ruska iz Holandije postao je prvi sportista koji je osvojio dva zlata – u teškoj i otvorenoj kategoriji – a Sovjetski Savez je osvojio i svoje prvo džudo zlato.

Jigoro Kano je sanjao o „internacionalizaciji džuda“ i to redovno pojavljivanje na Olimpijskim igrama od 1972. godine odigralo je glavnu ulogu u ispunjenju te nade. Japan je dosledno na čelu tabele medalja kada je u pitanju džudo, sa tri značajna izuzetka. Prvi je bio 1980. godine, kada je široko posmatrani bojkot moskovskih igara značio da je Japan odbio da pošalje tim. Sovjetski tim je imao najviše koristi od te odluke, iako je već dobro uradio četiri godine ranije.

Japan se vratio u 1984 i osvojio najviše zlata, sa Južna Koreja takođe dobro zastupljena sa srebrnim i bronzanim medaljama u osam težinskih kategorija. Južna Koreja je bila domaćin sledećeg izdanja igara 1988. godine i donela neke značajne promene u programu. Nestala je otvorena kategorija, a ženama je bilo dozvoljeno da se takmiče – kao demonstracijski sport – po prvi put. Ove igre su takođe svedoci Japana drugi put nije uspeo da se vrhne na rang listi medalja. Nije iznenađujuće, zemlja domaćin na vrhu broja medalja, ali sportisti iz zemalja kao što su Poljska, Francuska, i Austrija svi osvojili zlato previše.

Uspeh ženskog takmičenja u Seulu rezultiralo je u sedam težinskih kategorija koje se pojavljuju kao medalje sportova na 1992 igrama u Barseloni, uz sedam za muškarce. Japan je nastavio svoju dominaciju, ali medalje su ponovo raspoređene širom sveta. To je posebno bio slučaj u ženskim klasama, gde sportisti iz Japana nisu uspeli da osvoje nijedno zlato. Sve u svemu, 17 različitih zemalja proslavilo je najmanje jednog od svojih sportista koji se vraća iz Barselone sa medaljom.

Džudo je sada postao uspostavljen – i jezgro – sport na Olimpijskim igrama i odlučio se za sedam različitih takmičenja u težinskim kategorijama za muške i ženske sportiste. Japan je ostao najuspešnija nacija, iako je osvojio samo jedno zlato u 2012, sa Rusijom na vrhu broja medalja kada su igre održane u Londonu. Broj takmičara se povećao od ranih dana i novi mešoviti timski događaj bio je deo postupka na poslednje dve igre, gde sportisti iz šest različitih težinskih kategorija pokušavaju da osvoje poene kao deo većeg tima.

Na poslednjim Olimpijskim igrama, u Parizu pre godinu dana, došlo je do blagog smanjenja broja sportista, ali nastavak težinskih kategorija i mešovitog timskog događaja. Takođe su postavljene neke promene pravila, u skladu sa novim direktivama IJF-a. Zemlje domaćini su obično dobro izvedene u džudo takmičenju, pokušavajući da nadmaši broj medalja Japana, ali „dom sporta“ nastavlja da nadmašuje sve ostale.

Sa još tri godine pre početka Olimpijske igre u Los Anđelesu 2028., još uvek ima mnogo detalja da se potvrdi u vezi sa džudoom Takmiиenje. Kvalifikacije će se održati u narednih nekoliko godina kako bi se odredili sportisti koji će biti prikazani, ali znamo da će se akcija održati u Los Angeles Convention Center u centru LA-a, i da će biti 15 zlatnih medalja u ponudi još jednom – sedam za muškarce, sedam za žene, i jedan mešoviti timski događaj.

Očekuje se da će džudo biti vrhunac igara i svi koji su povezani sa sportom će se nadati da će, još jednom, mladi širom sveta biti privučeni disciplini i postati olimpijski sportisti budućnosti.

Avatar photo
O autoru
Nikola Čavić
Nikola Čavić je priznati novinar i trenutni urednik sajta Super Sport. Rođen i odrastao u Srbiji, Nikola je svoju strast prema sportu pretvorio u uspešnu karijeru, sa višegodišnjim iskustvom u izveštavanju o nacionalnim i međunarodnim sportskim događajima. Poseduje izuzetno znanje o različitim sportovima, posebno o fudbalu, košarci i tenisu, što mu omogućava da pruži dubinske analize i originalne sportske priče. Kroz svoju ulogu na čelu redakcije Super Sport, Nikola nastoji da održi visok standard profesionalnosti i tačnosti u sportskom novinarstvu.